Intro2EU: U korak ili korak iza sa muškarcima

0

Piše: Mirjana Čizmarov

U Evropskoj uniji, usaglašavanje obaveza na poslu i porodičnog života, bilo je, i nastavlja da bude, jedno od centralnih pitanja. Ova veoma osetljiva oblast je jedna od najvažnijih stubova Strategije EU o zapošljavanju.

Očuvanje porodice, kao najvažnijeg nukleusa prosperiteta jedne nacije, bila je tema na dva evropska samita. U martu, 2001. u Stokholmu zatraženo je od Evropske komisije da se unaprede mere predviđene za negu dece. Godinu dana kasnije, u Barseloni, zatraženo je od država članica EU  da uklone sve barijere koje stavljaju žene u neravnopravan položaj prilikom izbora zanimanja, kao i uslova na radu.

I pored preporuka evropskih lidera, evropsko tržište rada ipak izgleda drugačije. U EU i dalje ima manje zaposlenih žena nego muškaraca (55% žene, 73% muškarci). Lisabonska strategija predviđa da zaposlenost žena u EU do 2010. godine dostigne nivo od 60%. Samo je nekoliko članica EU dostiglo ovaj procenat. Sa druge strane, kada pogledamo stopu nezaposlenosti, žene i dalje „prednjače“ i u ovome. Prosek nezaposlenih žena u EU je 8,7%, dok je ovaj podatak za muški deo populacije na nivou od 6,4%.

 

Ili karijera ili deca

 

Kada su zarade u pitanju, situacija nije ni malo ružičasta. Čak i u oblastima gde dominiraju žene kao zaposleni, evidentna je razlika u visini zarada. Za iste i slične poslove, muškarci su bolje plaćeni. Koliko još Evropa mora da učini da bi pomak bio zaista vidljiv govori i činjenica da su žene koje su neudate ili bez dece bolje plaćene od žena koje imaju decu! Žene prihvataju povremene poslove i poslove kojima je fiksirano radno vreme da bi više vremena posvetile porodici i deci. U tom slučaju napredovanje u karijeri je gotovo onemogućeno.

Porodiljsko odsustvo majke je prvi put regulisano direktivom EU 1992. godine, kada je utvrđen minimum odsustva od 14 nedelja. Istom direktivom je zabranjeno otpuštanje žena u periodu trudnoće i porodiljskog odsustva. Neke od zemalja EU, kao što su Irska i Grčka, porodiljsko odsustvo su odredile u većem intervalu.

Porodiljsko odsustvo očeva, iako je regulisano direktivama EU, koristi samo 2% njih. Šta je razlog? Nedovoljna informisanost o ovoj mogućnosti i okolnosti na poslu koje obeshrabruju muški deo populacije da ovo pravo koristi iz straha da će izgubiti položaj koji su imali ili da će im se zarada znatno umanjiti.

 

Konkurs kao podsticaj

Evropski zvaničnici su shvatili da je briga o deci veoma važan faktor koji utiče na radnu angažovanost  svakog zaposlenog.  Naročito brine činjenica da  je stopa nataliteta u EU u stalnom opadanju, što može da ugrozi pre svega socijalnu i ekonomsku stabilnost jedne zemlje. Potrebno je pronaći pravu formulu kako bi roditeljima bila data mogućnost da sami izaberu šta je najbolje za održivost porodičnog života, a da sa druge strane ne utiče na rad oba partnera. Da bi podstakli unutrašnje mehanizme u državama članicama da se zaista angažuju da se nerešena pitanja u ovoj oblasti reše na što adekvatniji način, Evropska komisija je raspisala konkurs sa veoma visokim nagradnim fondom za tri najbolje kompanije koje svojim zaposlenim pružaju jednakost među polovima, društvenu brigu o deci, mogućnost napredovanja bez obzira na pol, starosnu granicu itd. Više od 1000 organizacija, odnosno kompanija, je učestvovalo na ovom konkursu.

 

Šta kažu rezultati?

Na osnovu rezultata koji su ostvareni u ovoj akciji može se zaključiti da žene u EU se ne posmatraju više samo kao majke. Ženski deo radne populacije, u radnom okruženju, mora da se tretira u istom pravcu kao i muški. Takođe, veoma je važno uključiti zaposlene žene u sve oblike organizovanja modernog menadžmenta, dati im mogućnost da ravnopravno donose odluke važne za uspešan rad kompanije. Prepoznati u nacionalnom kontekstu (u kulturnom i pravnom smislu) kako jedni da uče od drugih, bez obzira na granice i nacionalni identitet; pronaći inspiraciju kroz različite sisteme i kulture kako unaprediti rodnu jednakost.

Srbija je krenula ka evropskoj porodici. Da li smo spremni da se angažujemo da rodna jednakost bude jedan od stubova socijalne strategije društva? Pitanje ostaje otvoreno, nadamo se da nećemo dugo čekati na prve pozitivne korake.

Share.

About Author

Comments are closed.