Snažan poslovni učinak i jaka kapitalna baza Erste Group Banke

0

Na bazi dobrih operativnih rezultata i povoljnog kamatnog okruženja, Erste Group Bank AG je 2023. godine zabeležila operativni rezultat od 5,5 milijardi evra, što predstavlja porast od 38% u odnosu na godinu pre. Koeficijent troškova i prihoda se poboljšao sa 53,4% na 47,6%. Obim kredita povećao se za 2,8% u odnosu na prethodnu godinu, sa 202,1 na 207,8 milijardi evra, s tim da su novi održivi krediti iznosili 2,95 milijardi evra. Depoziti klijenata su takođe zabeležili porast na svim ključnim tržištima – naročito u Austriji i Češkoj Republici – na 232,8 milijardi evra (+3,9%).

Oko 10 miliona klijenata Erste Grupe koristi platformu George i svaka druga prodaja proizvoda u segmentu poslovanja sa stanovništvom bila je digitalna. Neto rezultat je 2023. godine iznosio 2,99 milijardi evra (2022: 2,17 milijardi evra). Na Godišnjoj skupštini akcionara u maju, Upravni odbor Erste Grupe će predložiti dividendu od 2,70 evra po akciji za finansijsku 2023. godinu.

„Dvadeset godina nakon prvog proširenja EU kojim je obuhvaćena Centralna i istočna Evropa, jasno je da je poslovanje u regionu donosilo i donosi pravi uspeh. Međutim, region se ujedno suočava sa velikim izazovima koje treba prevazići. Zelena transformacija i napredak digitalizacije će zahtevati investicije, za koje smo dostupni kao partner. Ono što je pozitivno jeste činjenica da region CIE ponovo preuzima svoju ulogu katalizatora rasta Evrope”, izjavio je Vili Černko, generalni direktor Erste Grupe.

„Za našu bankarsku grupu, 2023. bila je dobra godina. Uprkos makroekonomskom usporavanju, postigli smo odlične rezultate zahvaljujući rastu obima kredita i povoljnom kamatnom okruženju i okruženju rizika. Iako će se kamatno okruženje verovatno menjati tokom ove godine, u poziciji smo da finansiramo aktuelni zamah u našem regionu”, istakao je Štefan Dorfler, finansijski direktor Erste Grupe, govoreći o rezultatima za finansijsku 2023. godinu.

Prošlu poslovnu godinu Erste Group Banke obeležili su porast prihoda usled većeg obima kredita i povoljnih kamatnih stopa na tržištu, poboljšanje koeficijenta troškova i prihoda na 47,6%, te porast operativnih rezultata za 38,4%.

Neto ispravke vrednosti finansijskih instrumenata („troškovi rizika“)iznosile su 128 miliona EUR ili 6 baznih poena prosečnih bruto kredita klijentima (-300 miliona EUR ili 15 baznih poena). Neto izdvajanja za rezervisanja po kreditima i potraživanjima zabeležena su na svim ključnim tržištima, s izuzetkom Hrvatske i Mađarske. Zabeleženi su pozitivni doprinosi neto ukidanja rezervisanja po osnovu preuzetih obaveza i datih garancija, kao i prihoda od naplate već otpisanih kredita (u oba slučaja najviše u Austriji). Koeficijent problematičnih kredita na osnovu bruto kredita klijentima neznatno se pogoršao i iznosio je 2,3% (2,0%). Koeficijent pokrivenosti problematičnih kredita (isključujući kolateral) takođe je zabeležio neznatan pad na 85,1% (94,6%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -468 miliona EUR (-399 miliona EUR). Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka zabeležili su pad (najviše u Austriji i Češkoj Republici) na 113 miliona EUR (139 miliona EUR). Dažbine na bankarsko poslovanje – koje se u ovom trenutku plaćaju na dva ključna tržišta – snižene su na nivo od 183 miliona EUR (187 miliona EUR). Od toga, 137 miliona EUR (124 miliona EUR) naplaćeno je u Mađarskoj. U Austriji, porez na bankarsko poslovanje opao je na 46 miliona EUR (63 miliona EUR). Efekti valuacije negativno su uticali na ostali operativni rezultat.

Porezi na dobit porasli su na 874 miliona EUR (556 miliona EUR). Porast dela neto dobiti koji pripada manjinskim udelima na 923 miliona EUR (502 miliona EUR) bio je posledica znatno boljih rezultata poslovanja štedionica – uglavnom zbog višeg neto prihoda od kamata. Neto rezultat koji se prepisuje vlasnicima matičnog preduzeća porastao je na 2.998 miliona EUR (2.165 miliona EUR) na bazi snažnog operativnog rezultata i niskih troškova rizika.

Takođe, uočeno je da porast obima kredita raste i u segmentu stanovništva i u segmentu privrede.

Prognoza za 2024. godinu

Očekivanja ekonomista su da će ključna tržišta Erste Grupe 2024. godine ostvariti bolji realni rast BDP-a.Očekuje se da ćeinflatorni pritisci nastaviti da se kreću silaznom putanjom u 2024. godini. I dalje snažna tržišta radatrebalo bi da podrže ekonomske rezultate na svim tržištima Erste Grupe. Očekuje se da će se salda bilansa tekućih transakcija zadržati na održivom nivou u većini zemalja, dok bi fiskalni deficiti trebalo da nastave kretanje u pravcu konsolidacije. Predviđa se da će udeo javnog duga u BDP-una svim tržištima Erste Grupe uglavnom biti stabilan, i stoga ostati znatno ispod proseka evrozone.

U tom kontekstu, Erste Grupa očekuje neto rast kredita od oko 5%. Na osnovu opisanih makro izgleda, očekuje se da troškovi rizika ostanu na niskom nivouu 2024. godini. Mada je teško dati precizne prognoze u aktuelnim uslovima niskih troškova rizika, Erste Grupa smatra da će u 2024. godini troškovi rizika biti ispod 25 baznih poena prosečnih bruto kredita klijentima.

Erste Grupa ima za cilj da 2024. godine postigne prinos na materijalni kapital (ROTE)od oko 15%. Očekuje se da će CET1 koeficijentostati na visokom nivou, te da će pružiti bolji prinos na kapital i/ili fleksibilnost na polju spajanja i akvizicija, uprkos tome što Erste Grupa ima za cilj otkup akcija u iznosu od 500 miliona EUR u 2024. godini.

Share.

About Author

Comments are closed.