Ponovno razmišljanje o merama bola: kombinovanje alata zasnovanih na podacima i metoda koje su usmerene na pacijente zarad bolje kvantifikacije bola

0

Kada je reč o hroničnom bolu, pitanje koje se nameće bi moglo biti: koja je najbrža i najjača pilula protiv bolova koju čuvamo u fioci? Međutim, kada se u sve to uključi i AI, pojavljuju se nove opcije tretiranja istog tog bola i otvaraju mogućnosti za njegovo bolje razumevanje i predviđanje načina za njegovo potencijalno ublažavanje.

Sara Beržer (Berger) – istraživačica, kognitivna i bihevijoralna neuro naučnica iz IBM-a koju je nedavno Tehnološki institut u Masačusetsu – MIT proglasio jednom od „35 inovatora mlađih od 35 godina“, koristi kombinaciju tehnika neuroslika, kućnih izveštaja nastalih nošenjem ličnih senzora, kao i onih za životnu sredinu pomoću kojih može da zabeleži razne vrste metrike, uključujući otkucaje srca, obrasce spavanja, pa čak i temeljna svojstva govora pacijenta, a svi oni pružaju podatke o doživljaju bola neke osobe. Ove metrike zatim mogu da se analiziraju pomoću mašinskog učenja, uzimajući u obzir i druge faktore, kao što su emocionalni gubici koji često nastaju usled hronične nelagode, smanjene pokretljivosti ili propuštanja vremena sa najmilijima.

Sara je tokom online sesije pod nazivom „Ponovno razmišljanje o merama bola: kombinovanje alata zasnovanih na podacima i  metoda koje su usmerene na pacijente zarad bolje kvantifikacije bola“, održane 8. septembra 2021., predstavila šta je to zapravo bol, kako ga definišemo, šta ga karakteriše, koje su to biološke i psihološke osnove percepcije bola i odgovora na lečenje i pozabavila se ovim pitanjem iz drugog ugla: Možemo li da upotrebimo mašinsko učenje da izmerimo dugoročni bol i predvidimo načine za njegovo ublažavanje?

Istom i sličnom tematikom Sara se pozabavila i na kompanijskom blogu IBM-a. U tekstu koji upravo ona potpisuje (o tome kako Speech-to-text AI može da pomogne lekarima da prepišu placebo za ublažavanje hroničnog bola) ukazuje se na novo istraživanje koje pokazuje na koji način AI analizira iskustva kliničkih ispitivanja pacijenata i kvantifikuje placebo odgovor kod pacijenata sa hroničnim bolom.

Placebo zaista deluje, ali još uvek nije poznato zašto. Saznanje o tome ko bi dobro reagovao na placebo (obično samo na kockicu šećera) bi doktorima omogućilo da određenim pacijentima prepišu placebo umesto pravog leka za ublažavanje hroničnog bola, te da im na taj način omoguće da uštede novac i izbegnu nuspojave korišćenja lekova. AI bi u tome mogao da pomogne. Mašinsko učenje i analize obrade prirodnog jezika (NLP) verbalnih prikaza pacijentovih iskustava sada počinju da osvetljavaju odgovor na placebo.

„U nedavno objavljenom radu 1, izveštavamo o prvom dokaznom konceptu koji koristi AI kako bi analizirao iskustva pacijenata u kliničkim ispitivanjima. AI kvantifikuje placebo odgovor kod pacijenata sa hroničnim bolom i razlikuje one koji reaguju na placebo od onih koji to ne čine. Rezultati pokazuju ključne razlike u upotrebi jezika između pacijenata koji su pozitivno reagovali na placebo, što znači da im se bol umanjio, u odnosu na one kod kojih to nije slučaj, pri čemu je jezik pacijenata dodatno uvažio osnovne osobine ličnosti i psihološke faktore. Nadamo se da će u budućnosti doktori biti u mogućnosti da koriste speech-to-text AI kako bi transkribovali svoje razgovore sa pacijentima i procenili kolika je verovatnoća da pacijent reaguje na placebo umesto na lek. Takvo saznanje bi doktorima pomoglo da onim pacijentima koji imaju dobar odgovor na placebo uopšte ne prepisuju nikakvu terapiju, a da im ipak pomognu da se osećaju bolje. Ti rezultati bi svakako mogli da pomognu i u unapređenju dizajna budućih kliničkih ispitivanja uklanjanjem pacijenata sa potencijalnim pozitivnim odgovorom na placebo iz grupa za aktivno lečenje ili uspostavljanjem boljeg balansa onih koji daju odgovor na placebo u različitim grupama lečenja kako bi statistika bila robusnija“, piše Sara.

U tekstu se se takođe naglašava da IBM Reserach koristi AI za bolje razumevanje upravljanja bolom putem govora i to je samo deo nastojanja kompanije da koristi veštačku inteligenciju i govor za analizu niza neurodegenerativnih poremećaja, uključujući Alchajmerovu, Parkinsonovu i Hutingtonovu bolest, kao i psihijatrijske poremećaje poput šizofrenije i zavisnosti. Hronični bol je takođe neurodegenerativna bolest i često je povezana sa problemima mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost i zloupotrebu supstanci.

„IBM-ova veća misija je izgradnja digitalne zdravstvene platforme koja može da analizira niz biomarkera, uključujući san, kretanje i bol i koristi te metrike kako bi pomogla lekarima da bolje razumeju i tretiraju bolesti koristeći IT i AI za dopunu kliničkih procena sa ciljem da pacijenti imaju minimalna opterećenja u svom svakodnevnom životu“, Sarin je zaključak.

Share.

About Author

Comments are closed.