(Ne)prilike digitalnog poslovanja

0

Piše: Zoran Kovačević

“Biznis je digitalan“, skoro da je mantra koju ćete danas moći da čujete na svim poslovnim događajima koji se održavaju u svetu, a sve češće i u našoj zemlji.

Debelo smo zagazili u 21. vek u kome važe neka nova pravila, bar kad je reč o poslovanju – bilo da je vaša firma mala, srednja ili velika. Ova nova pravila umnogome utiču na to da li će vaš biznis biti uspešan, koliko ćete energije, vremena i novca da uložite u njega, šta ćete od njega da dobijete i da li ćete moći da živite od njega.

Najmanje što možete da uradite je da svom biznisu date šansu. Bilo čime da se bavite vaš posao bi morao da bude vidljiv, bar za najveći deo tržišta na kome nastupate. Današnje poslovanje bez toga gubi svaki smisao, kao i svaku šansu čak i da zaživi u najrudimentarnijem obliku. Kako smo već na početku teksta istakli da je „biznis digitalan“, neće biti potrebna posebna mudrost da se zaključi da se vidljivost u takvom biznisu najefikasnije postiže na Internetu. Ako ne i isključivo na tom mediju.

Stanje po tom pitanju u Srbiji svakako nije ružičasto. Dovoljno je da bacimo letimičan pogled na sajtove dve domaće institucije od izuzetnog značaja za poslovanje na ovom tržitu  Agencije za privredne registre (APR) i Registra nacionalnog internet domena (RNIDS), i uradimo lajt analizu podataka koji su na njima veoma transparentni. Dakle, imamo preko 113 hiljada privrednih društava, preko  23 hiljade raznoraznih udruženja, oko 11 hiljada udruženja i saveza u oblasti sporta i skoro 218 hiljada preduzetničkih firmi, dok sa druge strane ima 83.517 .rs i 3.541 .срб domena. Primetićete da je odnos 3 prema 1 u korist broja privredni subjekata. A, trebalo bi da bude obrnuto…

Tekst u celosti možete da pročitate u virtelnom izdanju časopisa.

Share.

About Author

Comments are closed.