Piše: Almir Jahić, rukovodilac IS odjela, Partner Tuzla
Tekst je nastao kao rad u okviru Adizes Leadership Programa Challenging Practice.
Građanska definicija menadžmenta
Jedna od definicija menadžmenta koja se meni lično najviše sviđa je ona koja kaže da je menadžment engleska riječ čudnog značenja.
Većina onih koji se profesionalno bave obrazovanjem menadžera tokom svoje karijere iznjedre barem jednu svoju definiciju ovog najstarijeg zanata na svijetu. Zadnja koju sam čuo je: Menadžment je borba protiv gluposti.
Ajnštajn je svojevremeno izjavio da svemir nije beskonačan. To znači da je Bog morao imati precizno određene nadležnosti kada je stvarao svijet. Bog je stvorio biljke, životinje, čovjeka, znanje, ego i još koješta. Od svih tih božijih tvorevina samo čovjek pravi gluposti. Dakle, menadžment je borba protiv ljudske gluposti. Paradoks Ajnštajnove teorije je da u božijem svijetu konačnog radnog okvira ljudska glupost je ipak beskonačna. Zato je u gornjoj definiciji mudro upotrijebljena riječ borba, a ne recimo rat.
Niko razuman ne bi objavio rat ljudskoj gluposti pa da pretrpi poraz od beskonačno mnogobrojnijeg neprijatelja. Riječ borba zvuči humanije i opisuje nešto što traje duže, skoro pa beskonačno. U borbi ste daleko opušteniji jer, za razliku od rata, nju ne možete da izgubite. Razloga za borbu je puno. Možete da se borite za: prava manjina, protiv siromaštva, protiv gladi u svijetu itd, itd. bez obzira što će humani razlozi tih borbi sigurno nadživjeti sve nas ali ipak nastavljamo naprijed jer je smisao u borbi, a ne u pobjedi.
Dakle, jednostavna, odmjerena, prava varoška definicija menadžmenta koja dobro balansira između kosmičke dimenzije ljudske gluposti i permanentnosti značenja riječi borba.
Teistička definicija menadžmenta
Priča o menadžmentu počinje jednom davno kada je Bog stvorio čovjeka, okružio ga beskonačnim nepoznanostima i zabranio mu da bude radoznao…
Tekst u celosti možete da pročitate u virtuelnom izdanju časopisa.
