Kovid-19 stvorio neočekivane mogućnosti za zemlje koje se suočavaju sa trendom depopulacije u jugoistočnoj Evropi, uključujući u Srbiji

0

Pandemija Covid-19 stvorila je neočekivane mogućnosti, čak i u ruralnim oblastima, za zemlje
jugoistočne Evrope koje se bore sa smanjenjem broja stanovnika, navodi se u novom izveštaju koji
je objavio UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

„Decenijama je postojao samo jedan pravac za migrante u jugoistočnoj Evropi: prema gradovima i
naprednijim zemljama zapadne Evrope. Ali otkako je počela pandemija Covid-19, mnogi emigranti
su se vratili kućama, a čak vidimo i obećavajuće znake oživljavanja sela“, izjavila je Alana Armitaž,
regionalna direktorka UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

„Zemlje jugoistočne Evrope sada imaju priliku da stvore podsticaje za povratnike, sa svim njihovim
dragocenim iskustvima i znanjem, da ostanu i da ubrzaju novonastali pomak ka životu na selu
poboljšavanjem atraktivnosti ruralnih područja“, dodala je gospođa Armitaž.

Prema projekcijama izračunatim pre pandemije, Srbija će 2050. godine imati 23,8% manje ljudi. Sa
skoro polovinom ljudi koji žive u gradovima – Beograd, Novi Sad, Niš i Subotica, u mnogim selima je
ostalo samo 500 stanovnika ili manje. Od 2013. godine, prijavljeno je da se 250.000 ljudi svake
godine selilo iz ruralnih u urbana područja. Međutim, procenjuje se da je u 2020. godini u ruralnim
područjima živelo oko milion ljudi, uključujući 175.000 penzionera.

Tokom prvih nedelja i meseci pandemije stotine hiljada ljudi koji su živeli i radili u inostranstvu vratili
su se kućama. Iako ne postoje precizni brojevi o povratnicima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić
rekao je na konferenciji za novinare da se samo od 5. do 21. marta 2020. godine u zemlju vratilo
317.000 građana. Nedavno istraživanje pokazalo je da se 38,5% ispitanika vratilo iz porodičnih
razloga, 17% se osećalo sigurnije u svojoj zemlji, a 9,6% je reklo da su članovi njihovih porodica
insistirali na povratku.

S pandemijom je usledio neočekivani porast rada na daljinu, što znači da značajan deo povratnika
u jugoistočnoj Evropi čine profesionalci koji nisu prestali da rade samo zato što su otišli svojim
kućama. A mnogi će možda i ostati kada se pandemija povuče.

UNFPA izveštaj, koji se fokusira na Srbiju i Bugarsku, opisuje i druge trendove.
„Kao i u drugim delovima sveta, mnogi stanovnici grada napuštaju male stanove i visoke kirije i traže
veće domove bilo izvan velikih gradova ili na selu. Na primer, u Vrmdži vidimo da je pandemija
ubrzala razvoj i kvalitet života, dok istovremeno cene imovine rastu tamo, baš kao i u bolje
povezanim selima oko Beograda i Novog Sada. Nekada opustošena sela iznenada postaju privlačna
za one koji žele iskusiti mirniji, ‘zeleniji’ i život više okrenut porodici “, primećuje Džon Kenedi Mosoti,
direktor UNFPA za Srbiju.

Da bi se obuhvatila iskustva i namere ljudi i da bi se bolje razumela nastajuća dinamika, izveštaj
gleda u to kako pandemija ima potencijal da promeni urbano-ruralne odnose u jugoistočnoj
Evropi. Izveštaj sadrži priče o povratnoj migraciji i iznosi konkretne predloge politika koje uzimaju u obzir
održive načine za konsolidaciju ovih trendova i zaustavljanje propadanja sela. Izveštaj takođe naglašava potrebu da se vlade, lokalne samouprave, EU i međunarodne finansijske institucije prilagode promenama i da investiraju u razvoj ruralnih područja, na primer stvaranjem ruralnih zona za oživljavanje radi targetiranja investicija, kreiranja novih radnih mesta, zaustavljanja seoskog odliva mozgova i emigracija. Takve ideje trebalo bi da upotpune modernizaciju
infrastrukture, potpunu digitalizaciju i ozelenjavanje. Izveštaj pokazuje da uz prave politike, viziju za budućnost i pravu kombinaciju investicija, države mogu da imaju koristi od povratnih migracija i mogu da preokrenu trend propadanja sela koji traje decenijama, procesa koji je nekada izgledao nezaustavljiv.

Share.

About Author

Comments are closed.