Mal­ta – bi­ser Sre­do­zem­nog mo­ra

0

Piše: Ni­na Ko­va­če­vić

Mal­ta… br­do­vi­ta ze­mlja mo­ra i ne­ba.  Ze­mlja ko­ju za­plju­sku­ju ta­la­si Sre­do­zem­nog mo­ra, od­va­žna i gor­da, bli­ska ka­ko Evro­pi, ta­ko i Afri­ci, od­u­vek je ple­ni­la spe­ci­fič­nim du­hom isto­ri­je, kul­tu­re i tra­di­ci­je raz­li­či­tih na­ro­da, či­ji su tra­go­vi vla­da­vi­ne ovim pod­ruč­jem utka­ni u ra­zno­li­ke aspek­te sva­ko­dnev­nog ži­vo­ta. Ne­ki uti­ca­ji su vi­še ne­go vi­dlji­vi kroz lo­kal­nu ku­hi­nju, ne­ki kroz je­zik, re­li­gi­ju, dru­gi kroz sa­o­bra­ćaj (vo­zi se le­vom stra­nom pu­ta, kao u Bri­ta­ni­ji), ar­hi­tek­tu­ru, obi­ča­je… Sve u sve­mu, ovaj har­mo­nič­ni ar­hi­pe­lag ju­žno od Si­ci­li­je će to­plo ugo­sti­ti sva­kog put­ni­ka na­mer­ni­ka ili ne­na­mer­ni­ka.

Malta 2

Mal­tu na­sta­nju­je pre­ko 400.000 sta­nov­ni­ka i ona spa­da u jed­nu od naj­guš­će na­se­lje­nih ze­ma­lja na sve­tu. Ka­da uz­me­te u ob­zir nje­nu po­vr­ši­nu od 316 km2 i ve­li­ki broj tu­ri­sta ko­ji pre­ko le­ta po­se­ti ovu de­sti­na­ci­ju, jed­no­stav­no se za­pi­ta­te gde li će svi ti lju­di da sta­nu.

Ovaj ar­hi­pe­lag se sa­sto­ji od ne­ko­li­ko ostr­va od ko­jih su tri glav­na na­se­lje­na – Mal­ta (naj­ve­će), Go­zo i Ko­mi­no (ko­je se na­la­zi iz­me­đu dva pret­hod­no po­me­nu­ta). Glav­ni grad či­ta­ve Re­pu­bli­ke Mal­te je Va­le­ta, a zva­nič­ni je­zi­ci su mal­teš­ki (na­ci­o­nal­ni, ma­ter­nji je­zik, na­stao kao me­ša­vi­na raz­li­či­tih je­zi­ka na­ro­da ko­ji su kroz isto­ri­ju bo­ra­vi­li na Mal­ti) i slu­žbe­ni en­gle­ski. Ono što se po­seb­no is­ti­če kao vred­nost Mal­te je to što se či­ta­vo grad­sko je­zgro nje­nog glav­nog  gra­da na­la­zi pod zaš­ti­tom UNE­SCO-a.

Mal­ta je od 2004. go­di­ne čla­ni­ca Evrop­ske uni­je.

Kao pra­vi Mal­te­ža­ni

Malta 3

Upo­zna­ti ovu ze­mlju na pot­pun na­čin zna­či ži­ve­ti ži­vot pro­seč­nog Mal­te­ža­ni­na, bar na par da­na. To sva­ka­ko uklju­ču­je vo­žnju mal­teš­kim au­to­bu­si­ma (ko­ji su uz­gred da­nas mo­der­ni­zo­va­ni, ali su još pre ne­ko­li­ko go­di­na old­taj­me­ri bi­li pra­va atrak­ci­ja) kroz neo­bič­ne br­do­vi­te pre­de­le sa ni­skim ra­sti­njem i ar­hi­tek­tu­rom au­ten­tič­nom za kra­je­ve u ko­ji­ma su pa­da­vi­ne ja­ko ret­ke – zla­ta­sto-žu­tim ku­ća­ma i zgra­da­ma sa rav­nim kro­vo­vi­ma, za­tim ne­za­o­bi­la­zne lo­kal­ne spe­ci­ja­li­te­te po­put ze­če­ti­ne, su­pe od bun­de­ve, ra­znih vr­sta li­ke­ra, osve­ža­va­ju­ćeg pri­rod­nog na­pit­ka na­zi­va „kin­nie“, ras­koš pod­vod­nog sve­ta Sre­do­zem­nog mo­ra (po­seb­no atrak­tiv­nog za ro­ni­o­ce u me­stu Šlen­di na ostr­vu Go­zo), vo­žnju sa­fa­ri dži­po­vi­ma ili bi­ci­kli­ma (uko­li­ko sma­tra­te da vam to­pla i vla­žna kli­ma Mal­te ne mo­že po­lju­lja­ti od­va­žnost i na­ru­ši­ti avan­tu­ri­stič­ki duh), po­se­tu mal­teš­kim  su­ve­nir­ni­ca­ma gde su ne­ka­ko u pr­vom pla­nu fi­gu­ri­ce ču­ve­nih mal­teš­kih vi­te­zo­va i na­da­le­ko po­zna­to mal­teš­ko sta­klo, tu­ri­stič­ku vo­žnju ko­či­ja­ma u glav­nom gra­du Va­le­ti, po­se­te mu­ze­ji­ma i pre­le­pim ka­te­dra­la­ma… Ne­ma svr­he da­lje po­bro­ja­va­ti, jer bi se u ne­do­gled ote­gla li­sta sa­dr­ža­ja ko­je nu­di bo­ra­vak u ovoj ne­ve­ro­vat­noj ze­mlji.

Da je u pi­ta­nju ze­mlja sa vi­so­kim pro­cen­tom re­li­gi­o­znog sta­nov­niš­tva (ri­mo­ka­to­li­ci) sve­do­či i oko 360 cr­ka­va, za­tim im­po­zan­tan broj po­sta­vlje­nih sta­tua sve­ta­ca ka­ko u gra­do­vi­ma ta­ko i u se­li­ma, po­seb­no za vre­me ve­ćih pra­zni­ka. To bih is­ta­kla kao po­seb­nu ka­rak­te­ri­sti­ku gra­da Vik­to­ri­ja, ko­ji je ujed­no i naj­ve­ći  i glav­ni grad ostr­va Go­zo, grad sa broj­nim ma­ni­fe­sta­ci­ja­ma i naj­lep­šim po­gle­dom sa ču­ve­ne Ci­ta­de­le.

Ostr­vo Go­zo

Ovo ostr­vo je naj­se­ver­ni­je od svih po­me­nu­tih u ar­hi­pe­la­gu i po­se­du­je dve ste­no­vi­te pla­že: Dweyra Bay i Qbaj­jar Bay. Ia­ko se ne mo­gu po­hva­li­ti atrak­tiv­nim peš­ča­nim pro­stran­stvom ko­je se go­to­vo pod­ra­zu­me­va ka­da go­vo­ri­mo o pla­ži kao o idi­lič­nom am­bi­jen­tu, one ipak  fi­zi­o­no­mi­jom svog te­re­na ne od­vra­ća­ju ra­do­zna­le tu­ri­ste ko­ji se mo­gu vi­de­ti ka­ko uži­va­ju u nji­ho­voj neo­bič­no­sti i po­ma­lo su­ro­voj le­po­ti. Na Dweyra pla­ži se na­la­zi ču­ve­ni Azur­ni pro­zor (Azu­re Win­dow), jed­na od mal­teš­kih no­mi­na­ci­ja za Osmo svet­sko ču­do na saj­tu Vir­tu­al­To­u­rist.com­. Ne­ve­ro­vat­no je ka­ko na ovom me­stu ne­bo, mo­re, ste­ne i čo­vek, iz­mi­re­nih su­prot­no­sti, po­sta­ju har­mo­nič­na ce­li­na.

Malta 4

Niš­ta ma­nje pri­vlač­no ni­je ni Unu­traš­nje mo­re (In­land Sea), sa ma­lom ušuš­ka­nom pla­žom oda­kle is­plo­vlja­va­ju tu­ri­stič­ki bro­di­ći. Za sam bo­ra­vak na Dweyra Bay-u, vi­še ne­go po­želj­no je po­ne­ti ade­kvat­nu obu­ću (udob­nu i sa de­be­lim đo­nom). Pla­ža ko­ja će vas si­gur­no odu­še­vi­ti ve­ro­vat­no već sa­mom či­nje­ni­com da je peš­ča­na je ču­ve­na Ra­mla Bay. Mno­gi je sma­tra­ju jed­nom od naj­lep­ših na či­ta­vom ar­hi­pe­la­gu. Pe­sak na pla­ži je na­ran­dža­ste bo­je i u kom­bi­na­ci­ji sa ne­žno pla­vom bo­jom mo­ra či­ni ovaj am­bi­jent ne­stvar­no le­pim.

Ostr­vo Ko­mi­no

Ostr­vo Ko­mi­no je naj­ma­nje od tri ostr­va na Mal­ti. Na­la­zi se iz­me­đu ostr­va Mal­te i Go­zoa i pred­sta­vlja pra­vi raj za ku­pa­če, ro­ni­o­ce i lju­bi­te­lje eg­zo­ti­ke. Na ovom ostr­vu je ču­ve­na Pla­va la­gu­na (Blue La­goon) sa pre­le­pom tir­ki­zno-pla­vom vo­dom i ne­ve­ro­vat­nim pri­zo­ri­ma. Sce­na iz fil­ma „Tro­ja“ je sni­mlje­na upra­vo ov­de. Pri­laz sa­moj vo­di je neš­to ote­žan, zbog već po­zna­tog te­re­na, ali vi­še­stru­ko se is­pla­ti po­tru­di­ti, jer se nig­de ta­ko pri­jat­no ne­će­te ose­ća­ti kao u ovom pla­vom sre­do­zem­nom „ba­ze­nu“ okru­že­nom broj­nim jah­ta­ma, tu­ri­stič­kim bro­di­ći­ma i čam­ci­ma. Tvr­đa­va Sve­te Ma­ri­je (It-Tor­ri ta’ San­ta Ma­ri­ja) iz 1618. go­di­ne  da­je isto­rij­sku no­tu ovom pro­sto­ru.

Ostr­vo Mal­ta

Ovo naj­ve­će ostr­vo po ko­me ce­la ze­mlja i no­si na­ziv je po­seb­na pri­ča. Pred­nost Mal­te je što su sva tu­ri­stič­ka me­sta na­ni­za­na jed­na uz dru­ga i ve­o­ma su i ge­o­graf­ski i tu­ri­stič­ki pri­stu­pač­na.  Mal­ta je ur­ba­ni­ja i po­ma­lo užur­ba­ni­ja od dru­ga dva ostr­va, što i ima smi­sla ka­da se u ob­zir uzme či­nje­ni­ca da naj­ve­ći broj tu­ri­sta za­pra­vo i od­se­da na ovom ostr­vu. U tu­ri­stič­kim me­sti­ma kao što su Bu­gib­ba, St. Ju­li­an’s, Sli­e­ma, Qaw­ra…

Va­le­ta, glav­ni grad Mal­te, je grad u ko­ji se sva­ka­ko vre­di vra­ća­ti kad god se za to u ži­vo­tu uka­že po­god­na pri­li­ka. Grad ko­jim su ho­di­li mal­teš­ki vi­te­zo­vi (red vi­te­zo­va Sve­tog Jo­va­na), u ko­me je Ka­ra­va­đo osta­vio svoj umet­nič­ki pe­čat, Ve­li­ke lu­ke niš­ta ma­njeg zna­ča­ja, ču­ve­ne Mdi­ne – sta­re pre­sto­ni­ce Mal­te, ne osta­vlja ni­ko­ga rav­no­duš­nim… Nje­go­va kul­tur­no-isto­rij­ska vred­nost  je svet­skih raz­me­ra.

Malta 5

Pla­že ko­je se mo­gu po­hva­li­ti iz­u­zet­nom le­po­tom i ve­li­kim bro­jem ku­pa­ča  su po­pu­lar­na Gol­den Bay, za­tim Ghajn Tuf­fi­e­ha, Gha­di­ra Bay, Pa­ra­di­se Bay i osta­le…

In­for­ma­ci­ja ko­ri­sna za one ko­ji pr­vi put do­la­ze na Mal­tu si­gur­no je i to da vo­da iz grad­skog vo­do­vo­da ni­je za pi­će, već se ku­pu­je ona fla­ši­ra­na.

Sa­o­bra­ćaj

Od drum­skog do vo­de­nog … sa­mo re­či po­hva­le za tač­nost i or­ga­ni­zo­va­nost. Tra­jek­ti su bez­bed­ni i ured­ni, te tih tri­de­se­tak do če­tr­de­set i pet mi­nu­ta vo­žnje nji­ma pred­sta­vlja pra­vo uži­va­nje. Na bro­du po­sto­ji i bar sa pro­dav­ni­com, pa je mo­gu­će da u tom vre­men­skom pe­ri­o­du po­ča­sti­te se­be i sa po ko­jim na­pit­kom ili sen­dvi­čom.  Au­to­bu­si su tač­ni, vr­lo če­sto pre­na­tr­pa­ni put­ni­ci­ma, ali uko­li­ko us­pe­te da sed­ne­te i po­hval­no udob­ni. Bit­no je ima­ti na umu i či­nje­ni­cu da su pre­vi­še kli­ma­ti­zo­va­ni i s to­ga ni­ka­ko ne tre­ba prak­ti­ko­va­ti ula­zak u njih pri po­vrat­ku sa pla­že, uko­li­ko ni­ste si­gur­ni da ste se pret­hod­no do­bro osu­ši­li.

Ze­mlja va­tro­me­ta

Mal­ta… Ko­mi­no… Go­zo… Tri ostr­va, jed­na ze­mlja, je­dan svet, ista le­po­ta…  Me­di­ter­san­ski bi­ser či­jim ne­be­skim svo­dom sva­ko­dnev­no sve­ča­no mar­ši­ra­ju broj­ni va­trometi.

Hva­la ovoj ma­loj ze­mlji ve­li­kog sr­ca na ne­se­bič­nom i pre­da­nom go­sto­prim­stvu le­ta 2013. go­di­ne.

 

Share.

About Author

Comments are closed.