Menadžer u umetnosti: Veština organizovanja talenata

0

Piše: dr Smiljka Isaković

Kao što smo konstatovali u prošlom broju, menadžer u sferi muzičko – scenske umetnosti mora posedovati i koristiti svoje znanje, veštine i kreativnost umesto primene sile ili nametljivog autoriteta. Znanje je osnovni postulat neophodan svakom uspešnom menadžeru, ali samo ono nije dovoljno. Pored sposobnosti logičkog razmišljanja i konceptualizacije, veštine dijagnosticiranja, društveno – emocionalne sposobnosti, potrebna je i – kreativnost. Ona menadžeru pomaže da objedini, sa velikim samopouzdanjem, umetnost međusobnih odnosa i komunikacije.

Kreativnost je ključni deo u mehanizmu menadžmenta. Menadžer ne mora biti umetnik da bi bio kreativan. Dovoljno je da izbegava rutinsko i uobičajeno prilaženje problemima, da ih posmatra iz novog ugla, da poseže za novim i nekonvencionalnim rešenjima koja su okrenuta budućnosti i opštem poboljšanju društva kao glavnom parametru. Kreativnost, inteligencija i prilagodljivost najvažnije su oružje u rukama sposobnih menadžera danas (i ubuduće), kada je jedina konstanta – promena.

Menadžer kao umetnik

Kreativni menadžeri intuitivno reaguju i na nepotpune informacije, na nepoznate situacije, bez pripremljenih obrazaca, čak i bez odgovarajuće pripreme. Potreba je majka invencije, pa se kreativni menadžer, uz odgovarajuće znanje, služi improvizacijom koja se oslanja na intuiciju, i u tome se opasno približava umetniku u aktu umetničke kreacije.

Elementi kreativnosti menadžera su: fleksibilnost – sposobnost obavljanja poslovnog zadatka na različite načine zavisno od situacije; inovativnost – sposobnost uvođenja novina, novih načina rada, novih paradigmi; originalnost – inovativnost sklona eksperimentisanju, proizvođenju novih ideja, sa, možda, neočekivanim ishodom; improvizacija – sposobnost obavljanja poslova bez unapred utvrđenih obrazaca i procedura; intuitivnost – korišćenje sintetičke strategije mišljenja; holistički pristup – sintetički pogled na objekte i subjekte, sagledavanje procesa rada kao jedinstvene celine; orijentacija na budućnost – neokupiranost prošlošću, okrenutost ka budućem radu; i svakako posedovanje vizije – postojanje manje ili više jasne ideje o pravcu u kojem treba da se usmerava poslovna budućnost.

Po ovim kriterijumima, vrhunski kreativni menadžer bio bi legendarni džez pijanista Oskar Piterson (Oscar Peterson). On je posedovao sve što je potrebno: fleksibilnost prstiju, inovativnost upotrebljavanih muzičkih harmonija, originalnost aranžmana,improvizaciju kao osnovu muzičkog stila, intuitivnost u muziciranju, holistički pristup celokupnoj kompoziciji, bez obzira na kompleksnost varijacija, orijentaciju na budućnost – uvek za nekoliko taktova ispred trenutnog, i posedovanje vizije da je dobra muzika večna, a džez muzika bez granica:))

Tekst u celosti možete pročitati ovde

Share.

About Author

Comments are closed.