Polazna | Arhiva | 21-30 | GM 30

GM 30

image

Uvodnik - GM 30

Što namerno, što sticajem okolnosti, u prošlom broju GM-a otvorili smo niz problema, pa je jednostavno bio red da u međuvremenu bar za neke od njih potražimo moguća rešenja i sada ih ponudimo. Kako i sami u rubrici Komunikacija konstatujemo da je „prvo pravilo dobre komunikacije naučiti slušati druge“ rešenje za uočene propuste u radu menadžera muzičko-scenskih delatnosti tražili smo analizirajući odgovore nekih od njih date tokom namenskog istraživanja, privodeći se zaključku da ključnu ulogu ovde može da odigra napredak u organizacionom modeliranju, ali i permanentno obrazovanje menadžera.


image

IPTV: Subverzija

Od kako se pojavio Internet, ne stišavaju se rasprave koje se tiču njegovih performansi i uticaja ne samo na perceptivno polje miliona korisnika, fenomene preko kojih se mogu detektovati kardinalne promene u polju interpersonalne komunikacije, socijalne bliskosti i distance, nego i teme načelnog karaktera, kao što su pitanja slobode, mehanizama kontrole mreže, renoviranja totalitarizma, paradoksalnog statusa demokratske javnosti, problema socijalne atomizacije itd. ...
[dalje]
image

Struktura borda direktora: PAEI kôd kolegijuma

U različitim fazama rasta preduzeću potrebni su različiti funkcionalni menadžeri za izvršavanje poslova. Tokom uzrastanja na krivi životnog ciklusa preduzeća potrebno je sastaviti komplementaran funkcionalan tim (kolegijum) koji će preduzeće voditi ka top-formi i tamo ga zadržati maksimalno moguće dugo. U ovom tekstu, inspirisanom učenjem dr Isaka Adižesa, predstavljen je pun sastav kolegijuma koji treba da ima jedno veliko preduzeće (devet izvršnih menadžera), dok se kod srednjih i malih on reducira spajanjem i izmeštanjem obavljanja nekih funkcija van preduzeća (šest, odnosno pet izvršnih menadžera). ...
[dalje]
image

Menadžment u umetnosti: Problemi i moguća rešenja

Top-menadžment jedan je od faktora koji određuje uspešnost svake organizacije. Tako je i u menadžmentu u umetnosti. Zato se o stanju u ovoj oblasti mnogo toga može saznati na osnovu istraživanja sprovedenog među direktorima koji upravljaju ovo vrstom resursa. Rezultate jednog takvog istraživanja predstavljamo ovog puta. ...
[dalje]
image

Menadžment u bankarstvu: Pravi proizvod za prave korisnike

Menadžment u poslovnoj banci ima jedinstven cilj: stvaranje jasne vizije o pravom usmeravanju bankarskih proizvoda (koje karakteriše integritet i usredsređenost na kvalitet) i održavanje profesionalne interakcije sa zaposlenima i potrošačima bankarskih proizvoda i kreiranje rešenja koja bolje zadovoljavaju njihove potrebe. Menadžment tim treba, kroz proces planiranja, organizovanja, rukovođenja, kontrolisanja i evaluacije, da oblikuje posebnu poslovnu ponudu bankarskih proizvoda i predstavi je u vidu sui generis poruke. Da bi to postigao, valja prethodno da prikupi sve validne informacije o ranijim transakcijama fizičkih i pravnih lica, ali i da, po principu menadžment odnosa sa njima, promisli novo u njihovim željama, zahtevima i potrebama. ...
[dalje]
image

Odnos prema korisnicima: Ispravno, pravedno i nepristrasno

U prošlom broju smo pričali o čekanju u redovima, sa posebnim "osvrtom" na banke, o odnosu između očekivanja korisnika usluga i utiska koji oni ponesu iz neke organizacije/institucije, o potrebi da korisnici budu animirani dok čekaju tako da im vreme brže prođe... U međuvremenu sam došao do dokumenta koji se zove "Vodič za dobro postupanje javnih službenika". Instrukcije date u njemu namenjene su zaposlenima u javnim službama, ali se bez većih modifikacija mogu primeniti i na sferu biznisa. ...
[dalje]
image

Poslovni sto Miluna Todorovića: Golgeter među menadžerima

Rukovođen maksimom da je biznis kolektivni sport, generalni direktor Autočačka gospodin Milun Todorović uspeo je da za deceniju i po rada u pomenutoj kompaniji postane deo “drim tima”. Upravo tako sebe i doživljava - kao čoveka koji je, zahvaljujući jasnoj poslovnoj viziji, zajedno sa svojim saradnicima, etablirao kompaniju u kojoj radi kao vodeću u svom sektoru. Činjenicu da je “isplivao” u sam vrh ovdašnjih top menadžera, gospodin Todorović pripisuje upornom radu, precizno definisanim poslovnim ciljevima i pozitivnom pristupu životu. Nekadašnji fudbaler čačanskog Borca veoma vešto preneo je kolektivni sportski duh na teren biznisa, pa tako nije ni čudo što se u pet kancelarija, u koliko trenutno radi, snalazi “kao riba u vodi”. Njegov cilj je isti - da Autočačak u svakom delu Srbije i Crne Gore bude na liderskoj poziciji, bez obzira iz kog prostora dela. ...
[dalje]
image

Intelektualni kapital: Neiscrpni izvor stvaranja vrednosti

Intelektualni kapital je termonuklearno kompetitivno oružje današnjice. Tomas Stjuart Ova rečenica gurua menadžmenta Tomasa Stjuarta (Thomas Stewart) najbolje dočarava snagu intelektualnog kapitala. Ali, da bismo tu snagu intelektualnog kapitala maksimalno efikasno koristili u cilju daljeg razvoja i prosperiteta, neophodno je da u potpunosti razumemo njegovu suštinu, ulogu i način na koji stvara vrednost. Pa, hajde onda da krenemo redom. ...
[dalje]
image

HR: Obukom do veće produktivnosti

Čovekov “proizvodni kapacitet“ je veoma rastegljiv u odnosu na mašinu čiji je proizvodni maksimum unapred definisan i limitiran i zato povraćaj investicije u ljudski kapital može biti stostruki ili hiljadostruki, dok se za mašine on uvek kreće u rasponu od 25 do 30 odsto na godišnjem nivou. ...
[dalje]
image

Studija slučaja: Postizborna fluktuacija menadžera

Pošto ste u prethodnim brojevima GM-a imali prilike da čitate o povezanosti fluktuacije zaposlenih i (umanjenog) profita firmi u kojima se taj proces dešava, sada možemo još malo da se "poigramo" brojkama i celu stvar podignemo na jedan viši nivo. Dakle, ako su prethodni članci bili namenjeni generalnim, izvršnim, finansijskim direktorima ili možda direktorima ljudskih resursa, ovaj članak bi mogao biti posvećen svima onima koji imaju moć da u jednom naletu promene upravo ove prethodno pomenute menadžere. ...
[dalje]
image

Strana iskustva: Poslovanje u Kini

Kina je jedna od najmnogoljudnijih zemalja sveta, sa različitim etničkim i kulturološkim nasleđem na koje su u najvećoj meri uticali konfučijanizam i taoizam kao dominantni filozofski, etički i religijski pravci. Posle Drugog svetskog rata ova zemlja sa komunističkim sistemom društvenog uređenja ušla je u izolacionizam, što je imalo velike posledice po stanovništvo i ukupno stanje njene ekonomije. Danas, više od pola veka kasnije, Kina predstavlja jednu od najbrže rastućih svetskih ekonomija sa najvećim stopama ulaganja i razvoja. ...
[dalje]
image

Poslovna etika: Načela poslovnih transakcija u islamu

Karakteristika islamskog tržišta je da se interesi učesnika regulišu određenim normama. Postoji veliki broj pravila i etičkih načela koja se primenjuju u poslovanju bez kojih se poslovna saradnja ne bi odvijala „na pravedan i uljudan način“, pa se od učesnika na tržištu zahteva se da se pridržavaju ovih specifičnih pravila, cilj kojih je da se uspostave adekvatni odnosi...
[dalje]
image

Komunikacija: Umeće slušanja

Prvo pra­vi­lo do­bre ko­mu­ni­ka­ci­je je naučiti slušati! Čes­to ne slušamo ili površno slušamo dru­ge lju­de. Dok oni go­vo­re, mi smo za­oku­plje­ni ra­zmišlja­njem o se­bi, o to­me što ćemo reći, o to­me što nam se do­go­dilo... Po­ne­kad slušamo pažlji­vo i čuje­mo reči, ali ne us­pe­va­mo da ra­zu­me­mo osećanja ko­je nam dru­ga oso­ba ko­mu­nicira. Pra­vo slušanje je pu­no više od to­ga da tačno čuje­mo reči dru­ge oso­be (Ona: "Ne slušaš me" On: "Ka­ko da ne! Mo­gu ti po­no­vi­ti sve što si re­kla, od reči do reči"). S ob­zi­rom na to da lju­di po­ne­kad osećaju da mo­ra­ju da budu na opre­zu da ne bi bi­li pov­ređeni, go­vo­re stva­ri na opre­zan ili in­di­rek­tan način, ili kažu ta­ko pu­no reči da više ne zna­mo šta je važno a šta ni­je. Ili, ne zna­ju ni sa­mi što osećaju, pa ne zna­ju ni ka­ko to da is­kažu rečima. Za­to je za pra­vo slušanje po­tre­bno uložiti na­por i kon­centra­ci­ju ka­ko bi se shva­ti­la pra­va poruka. ...
[dalje]
image

Intro2EU: Avio taksi u službi biznisa

Iako je nekoliko godina unazad avio saobraćaj u službi biznisa u SAD bio značajno zastupljeniji u odnosu na redovne vazdušne linije, Evropa ubrzanim koracima pokazuje svom prekookeanskom partneru da ne zaostaje mnogo po ovom pitanju. Statistike potvrđuju da se biznis avijacija u Evropi brže razvija u odnosu na kompletan avio saobraćaj zastupljen redovnim linijama. ...
[dalje]
ukupno: 14 | prikazano: 1 - 14